Odgovor na tekst portala GLAS ZAPADNE SRBIJE – PROSVETARI SA NAJDUŽIM ODMORIMA U JAVNOM SEKTORU PLATE PORASLE NA VIŠE OD 100.000 DINARA A ŠKOLSKI KALENDAR POKAZUJE DA SU 185 DANA VAN REDOVNE NASTAVE
Od SONK-a Vojvodine, Glasu zapadne Srbije !Gde je izvor i šta je cilj ovakve vrste napada na prosvetare!
Tekstovi ovog tipa nisu novost, ali uvek iznova izazivaju opravdano ogorčenje među prosvetnim radnicima jer svesno manipulišu podacima kako bi kreirali negativnu sliku u javnosti. Nazvati dane van redovne nastave „odmorom“ je klasičan primer zamene teza i dubokog nepoznavanja (ili namernog ignorisanja) funkcionisanja prosvetnog sistema.
1. Demantovanje „185 dana odmora“Školski kalendar vs. Radni kalendar: Školski kalendar definiše kada učenici imaju nastavu i raspuste. Nastavnici, s druge strane, potpadaju pod Zakon o radu i Posebne kolektivne ugovore. Kao i svi ostali zaposleni u javnom sektoru, prosvetari imaju zakonski godišnji odmor od 20 do tridesetak radnih dana (koji se koristi isključivo tokom jula i avgusta).Šta su „dani van redovne nastave“? Tokom juna, avgusta, zimskih i prolećnih raspusta, nastavnici i dalje rade. To vreme je ispunjeno obavezama koje su nevidljive za širu javnost:Sednice nastavničkih, odeljenskih, stručnih veća i mnogobrojnih timova za sve i svašta..Administracija (sređivanje e-dnevnika, pisanje izveštaja, planova za narednu godinu).Ispitni rokovi (popravni, razredni, završni ispiti, maturski ispiti), prijem novih učenika i polaznika, Stručno usavršavanje, seminari i konferencije.Rad u komisijama i priprema dokumentacije za akreditacije, internu ili eksternu evaluaciju.
2. Kontekstualizacija plate od „preko 100.000 dinara“Stručna sprema: Da bi neko radio u prosveti (izuzimajući određene profile u stručnim školama), zakonski mora da ima završen master ili sedmi stepen stručne spreme. Plata od oko 100.000 dinara za nekoga sa master diplomom i ogromnom odgovornošću (obrazovanje i bezbednost dece) zapravo je na samom nivou ili čak ispod proseka za visokoobrazovani kadar u drugim sektorima privrede (trenutno za oko 10.000 ispod proseka).Složenost posla: Taj iznos ne pokriva samo 45 minuta časa. Pokriva pripremu nastave kod kuće, pregledanje testova, rad sa decom sa poteškoćama (IOP), mentorski rad, vaspitni rad, dopunski i dodatni rad i svakodnevni pritisak i komunikaciju sa roditeljima.Kome treba ovakav tekst? Ovakve medijske objave retko nastaju slučajno. One obično služe određenim društvenim i političkim interesima (bez obzira kjoim politikama pripadaju):1. Skretanje pažnje sa realnih problema u prosvetiKreiranjem slike o „povlašćenim prosvetarima koji ništa ne rade a imaju velike plate“, u senci se ostavljaju stvarni, gorući problemi sistema:Nedostatak stručnog kadra (matematičari, fizičari, informatičari, profesori jezika masovno odlaze u privredu).Problem bezbednosti u školama i sve veći pritisak (i verbalno/fizičko nasilje) nad nastavnicima.Preobimna i često besmislena administracija koja guši kreativan rad sa decom.2. Pacifikacija sindikalnih pokreta i opravdanje pred javnošćuAko prosvetni sindikati najave proteste ili štrajk tražeći bolje uslove rada, veći budžet za obrazovanje ili povećanje plata, ovaj i slični mediji koriste ovakve tekstove da pripreme javnog mnjenje. Cilj je da prosečan građanin pomisli: „Zašto protestuju kad već imaju 100 hiljada i pola godine odmaraju?“, čime se solidarnost javnosti sa prosvetom svodi na minimum.3. Mamac za klikove („Klikbejt“) i podilaženje najnižim strastima (Senzacionalizam)Profesija prosvetnog radnika je, nažalost, podložna stalnoj kritici jer „svako ima mišljenje o školi pošto je u nju išao a možda je nije ni završio“. Tekstovi koji podgrevaju animozitet između roditelja (koji često jedva spajaju kraj s krajem i imaju malo odmora) i prosvetara donose ogroman broj pregleda, komentara i deljenja na društvenim mrežama, što medijima donosi profit od reklama kroz čist senzacionalizam poput navođenja plate direktora od 150.000 dinara (ovaj put navođenje plate za direktore pred penzijom, sve sa radnim stažom i većim koeficijentom za 20% u odnosu na nastavnika).
„Pokažite nam rešenje o godišnjem odmoru od 185 dana, pošto naš zakon prepoznaje samo 25-30 radnih dana. Sve ostalo je manipulacija radnim vremenom u okviru ustanove.“ Svođenje profesije koja oblikuje budućnost društva na nivo proste računice o danima raspusta je svesno urušavanje dostojanstva obrazovnog sistema.
Nudim uredniku ovog i sličnih portala priliku da umesto mene radi mesec dana u srednjoj stručnoj školi za takvu moju platu, kakva god da je a verujem da bi bilo koji direktor isto to učinio u cilju zaštite naše profesije. Nikada prosvetari nisu maliciozno navodili iznose bilo čijih plata pa ni plata medijskih radnika. Dođite, probajte i saopštite javnost ali iskreno, kako ste prošli i da li bi radili ovaj naš posao.
Rade Erceg, predsednik SONK-a Vojvodine
p.s Molim vas da vašem članstvu prosledite ceo tekst









































